
Brz učinak
Da biste bili sigurni da imate dobru dijagnozu kako biste mogli započeti s pravilnim liječenjem, potrebno je utvrditi moguće uzroke glavobolje. To mogu biti brojni čimbenici: od stresa i infekcija do ozljeda glave ili leđa. Uzroci glavobolja stoga se uvelike razlikuju ovisno o slučaju.
Brzi pregled uzroka glavobolje:
Na poslu se samo gomilaju spisi, kao i prljavo posuđe kod kuće. Naša svakodnevica prepuna je izazova, tako da nemamo mnogo vremena na raspolaganju za opuštanje. Nije nikakvo iznenađenje da s vremenom osjećamo nagomilani stres. To je posve prirodna reakcija koja potječe još od naših predaka iz kamenog doba: zbog stresa smo u stanju pripravnosti. Radi izbjegavanja nepotrebnih rizika aktiviraju se tjelesne funkcije kao što su napetost u mišićima, pa smo tako spremniji za borbu ili bijeg.
Stalan stres tijekom nekog vremena, npr. zbog velike količine posla ili obiteljskih problema, može izazvati napetost u mišićima i, kao posljedicu toga, glavobolje.
Svi koji pate od tenzijskih glavobolja dobro znaju tu tupu bol koja pritišće. Kako dolazi do pojave tog oblika glavobolje? Jedan od razloga može biti ako predugo sjedite na radnom mjestu. To dovodi do nepravilnog držanja, što pak izaziva napetost i na kraju glavobolje.
Drugi čimbenici također mogu utjecati na napetost u mišićima, a neki od njih su:
Drugi potencijalni uzrok za razvoj glavobolje jest zrak iz unutrašnjosti zgrada. Duhanski dim, parfemi, kao i naš izdahnuti zrak (koji sadržava ugljikov dioksid) čine zrak „ustajalim”.Pobrinite se za dobru ventilaciju u kućanstvu i na poslu. Nedostatak kisika u kombinaciji s viškom ugljikovog dioksida koji neprestano izdišemo loše djeluje na naše glave.
Posljedice pretjerane konzumacije alkohola ili cigareta često se javljaju tek nakon nekoliko sati. Dolazi do tipičnog mamurluka. Oba stimulansa mogu pridonijeti razvoju glavobolja. Alkohol izvlači velike količine vode iz tijela, što izaziva naporne glavobolje. Nikotin, s druge strane, sužava krvne žile i otežava cirkulaciju krvi, čak i u mozgu.
Prerano prekinut san često sa sobom, osim uobičajenih podočnjaka, nosi i druge posljedice. Zbog premalo sna obično imamo problema s koncentracijom i manjkom energije sljedeći dan. Međutim, nedostatak sna i povezani umor mogu izazvati i glavobolju. Nedovoljno sna utječe i na napetost u mišićima. Izostanak sna na tijelo utječe isto kao i stres. Vjerojatna je pojava tenzijskih glavobolja.
Nedostatak sna utječe i na naš imunosni sustav. Oslabljeni imunosni sustav otvara vrata uzročnicima bolesti. Prehlada koju prate tipični simptomi poput hunjavice, kašlja i glavobolje jedna je od mogućih posljedica.
Hormonske promjene poput onih koje se događaju za vrijeme ženskog ciklusa ili tijekom trudnoće također mogu izazvati glavobolje. Prema trenutačnim spoznajama, te simptome vjerojatno izaziva niža razina estrogena. Primjerice, razine estrogena se mijenjaju tijekom menstruacijskog ciklusa.
Sumnja se da estrogen utječe na podražaje bola u mozgu. Međutim, točni odnosi i procesi koji izazivaju tenzijske glavobolje i migrene još nisu u potpunosti istraženi.
Alergije su još jedan mogući i česti uzrok glavobolja. Mnoge osobe koje pate od alergija žale se na glavobolje tijekom akutnih alergijskih reakcija. Time su najčešće pogođene osobe s alergijama koje su osjetljive na alergene koji se udišu. Stoga su glavobolje obično posljedica alergije na pelud ili prašinu.
Kako se točno razvija glavobolja? Zašto dolazi do glavobolje? Alergeni ulaze u gornje dišne putove što izaziva upalnu reakciju u nosu i sinusima kada tijelo zamijeni alergene za prijetnju i pokuša se s njima boriti svim raspoloživim sredstvima. Među ostalim, povećava se proizvodnja sluzi kojom se želi izbaciti uljeze. Ako se sekret ne može dovoljno brzo iscijediti, povećava se pritisak u sinusima zbog čega dolazi do glavobolja uzrokovanih alergijom. Alergije mogu izazvati i migrene. Međutim, mehanizam koji ovdje djeluje još nije poznat.
Jedan dan trpimo ljetne vrućine, a već sljedeći temperatura naglo padne. Gotovo svi reagiraju na promjene vremena. Ali jesu li glavobolje posljedica promjena vremena? Stručnjaci se još nisu usuglasili po tom pitanju. S jedne strane, znanstvenici smatraju da je utjecaj vremenskih čimbenika na glavobolje i migrene relativno malen i upitan.1 S druge strane, postoje istraživanja u kojima se sugerira povezanost određenih aspekata vremena i glavobolja.3 Subjektivna percepcija pojedinca također može igrati ulogu u razvoju glavobolje.
Osim čestih uzroka kao što su stres, umor ili napetost u mišićima, i bolesti mogu prouzročiti glavobolje. To se, među ostalim, odnosi na:
Ako sumnjate da bolujete od navedenog, obavijestite svojeg liječnika i zatražite pregled.
Dehidracija, stres, alkohol, napetost ili vrijeme
Kućni lijekovi ili lijekovi protiv bolova iz ljekarne koji se ne izdaju na recept poput tableta Aspirina® mogu pomoći olakšati glavobolje.
Pulsirajuća, pritiskajuća, tupa, jednostrana ili dvostrana
Glavobolje mogu biti razlog za brigu, osobito ako uzrok nije poznat. Stručnjaci razlikuju više od 350 različitih vrsta glavobolja. Bolesnik će brzo izgubiti nit. Što točno znače simptomi? Sugeriraju li oni bolest? Što učiniti u vezi s određenom vrstom glavobolje? Sastavili smo pregled najvažnijih vrsta u nastavku da bismo vam olakšali klasifikaciju simptoma glavobolje:
Većina ljudi povezuje teške, pulsirajuće glavobolje s migrenom. Za tu su bolest svojstveni dodatni simptomi osim intenzivne boli i pogoršanja simptoma zbog fizičke aktivnosti:
Pulsirajuće glavobolje koje su povezane s migrenama obično su ograničene na jednu stranu glave. Rijetko će kada simptomi prijeći s jedne strane glave na drugu ili se proširiti na cijeli obujam lubanje.
Istraživanjima se još nisu sa sigurnošću utvrdili točni uzroci migrena. Međutim, osim genetičkih utjecaja, sumnja se na poremećaje regulacije bolova u mozgu. Oni se ponavljaju kod osoba koje pate od migrena i mogu biti odgovorni za pulsirajuće glavobolje.
Pozor: migrene se ne pojavljuju uvijek same. Mnogi koji boluju od migrena dobivaju i pulsirajuće migrene i pritiskajuće tenzijske glavobolje.
Pritiskajuće i pulsirajuće glavobolje moguće je prepoznati i prema lokaciji bola. Tenzijske glavobolje i glavobolje izazvane prehladom obično utječu na obje strane glave podjednako. Migrene i rijetke cluster glavobolje, međutim, uglavnom su jednostrane.
Bolesnici koji pate od cluster glavobolja osjećaju snažne glavobolje, najčešće sa žarištem na području jednog oka.
Slabije glavobolje obično nisu razlog za brigu. Obično je riječ o tenzijskim glavoboljama koje se javljaju zbog napetosti u mišićima vrata i/ili leđa, npr. zbog stresa, nepravilnog držanja ili nedostatka sna, a mogu se manifestirati kao slabije do umjerene pritiskujuće glavobolje. Te su glavobolje obično povremene pojave koje dobro reagiraju na uklanjanje uzroka i uzimanje lijekova protiv bolova kao što je Aspirin®.
Pritiskajuće ili tupe glavobolje mogu biti i posljedica drugih čimbenika osim napetosti. Mnogi ljudi koji boluju od takvih glavobolja tvrde da osjećaju pritisak u glavi, uglavnom u prednjem dijelu, tj. području čela i sljepoočnica. To može biti izazvano bolestima kao što su prehlada ili gripa. Tupe glavobolje mogu biti posljedica i lijekova protiv bolova. Poseban rizik od toga prijeti bolesnicima koji uzimaju lijekove protiv bolova više od deset dana mjesečno.
Ako niste sigurni ili ako se učestalost, težina ili trajanje pulsirajućih ili pritiskajućih glavobolja poveća unatoč liječenju, vrijeme je da potražite savjet liječnika.
Glavobolje koje se javljaju nakon tjelovježbe moguće je učinkovito liječiti samo ako znate okidač i uklonite ga na odgovarajući način. Ako vam glava pulsira nakon trčanja, plivanja ili sličnih aktivnosti, obično je riječ o tome da vam tijelo šalje signal upozorenja.
Razlog za glavobolju tijekom ili nakon sporta obično je lako pronaći: pretjerali ste. Ako prenaglo povećate razinu tjelovježbe, npr. zbog prenaglog ili presilovitog podizanja opterećenja, arterije i vene u glavi mogu se previše rastegnuti. Povećana razina znojenja doprinosi gubitku tekućine i pogoršava bol. Takve su glavobolje posljedica pretjeranog naprezanja.
Drugi uzroci glavobolja izazvanih naprezanjem, često u kombinaciji:
Svatko tko pati od prehlade istodobno će iskusiti niz neugodnih simptoma: osim vrućice, bolova u ekstremitetima i grlobolje, mnogi bolesnici tijekom ove faze pate i od glavobolje. Zašto je to slučaj? Znanost još nije točno utvrdila stvarne uzroke glavobolje tijekom prehlade.
Međutim, čini se da postoje dva moguća uzroka koji su najvjerojatniji:
Za oba se procesa sumnja da izazivaju glavobolje koje često prate prehladu.
Čini se da su mnogi ljudi, a osobito oni koji pate od migrena ili tenzijskih glavobolja, osjetljivi na promjene vremena. Veliko je istraživanje pokazalo da jedanaest posto bolesnika koji pate od migrene navelo vrijeme kao uzrok za dvije trećine epizoda koje ih pogađaju.1 Međutim, mogu li vanjski utjecaji poput vremena stvarno pokrenuti ili otežati glavobolje?
O tome ne postoji konsenzus u znanstvenim krugovima. Dok neki stručnjaci smatraju da su glavobolje povezane s vremenom realna mogućnost, drugi su i dalje skeptični. Na primjer, informacije o uzrocima bolova koje bolesnici retrospektivno navode nisu uvijek pouzdane. Moguće je da oni pridaju veću važnost očitim utjecajima poput vremena, za razliku od uzroka koje je teže prepoznati, poput stresa, promjena dnevnog ritma ili promjene u razini hormona. Stoga je moguće da je pripisivanje glavobolja vremenskom utjecaju pogrešno. Trenutačno ne postoje istraživanja koja su sa sigurnošću povezala glavobolje i vremenske prilike.
Glavobolje su tipični simptom određenog uzroka koji može biti povezan s bolesti. Uvijek je preporučljivo utvrditi uzrok glavobolje. Međutim, simptomi se mogu učinkovito ublažiti na mnoge načine.
Mnogi domaći lijekovi i pripravci smatraju se brzom i učinkovitom pomoći. Što zaista pomaže kod glavobolje? Za vas smo sastavili popis s najboljim lijekovima:
Osobe koje pate od glavobolje mogu prvo pokušati s prirodnim lijekovima. U vašoj se kutiji s lijekovima može nalaziti mnogo vrijednih pripravaka koji su se dokazali tijekom godina. Na primjer, postoji nekoliko aromatičnih ulja kojima se pripisuje učinak hlađenja i olakšavanja bolova.
Drugi kućni lijek za glavobolje bi moglo biti pijenje kave. Kofeinu u kavi pripisuje se poticajni učinak i zbog njega se šire sužene krvne žile u mozgu, što dovodi do olakšanja glavobolja. Čak i šalica kave na početku epizode migrene navodno pomaže u ublažavanju simptoma.1
Sposobnost da na trenutak po strani ostavimo užurbani svakodnevni život i usredotočimo se na poboljšanje duševnog i fizičkog stanja vještina je koja se zna pokazati iznimno korisnom, osobito ako patimo od povremenih glavobolja. Ti su simptomi često posljedica mentalnog naprezanja koje izmori bolesnika i manifestira se u obliku napetosti i povezane glavobolje.
Prigodne vježbe za opuštanje, npr. joga, autogeni trening, Qigong itd. mogu pomoći. One su alat za pristupanje svakodnevnom životu na opušteniji način i za uzimanje potrebnog predaha.
Masaže su još jedan dokazani domaći lijek za glavobolje. Lagana masaža glave, sljepoočnica i gornjeg dijela nosa pogotovo može pomoći tijekom akutnih simptoma. Na taj se način oslobađa napetost, što pak dovodi do slabljenja glavobolje. Možete probati i s vrućim i vlažnim kompresama na ramenima i vratu ili hladnim kompresama na bolnim područjima.
Šetnja na otvorenom još je jedan dobar način za borbu protiv glavobolje. Time ne samo da ćete poboljšati cirkulaciju krvi u mozgu već pomaže i kod otpuštanja napetosti u vratu, ramenima i leđima.
Redovite fizičke vježbe ojačavaju tijelo i bistre um. Kretnje same po sebi gotovo uklanjanju svu napetost. Mišići koji su napeti zbog stresa ili dugog sjedenja opuštaju se na posve prirodan način. Time se mogu ublažiti glavobolje i spriječiti migrene. Dopuštena je svaka fizička aktivnost koja vam osobno koristi i od koje vam se ne pogoršavaju simptomi, uključujući plivanje, trčanje ili vožnja bicikla u parku.
Rad uz dobar položaj za leđa još je jedan savjet za sprječavanje glavobolja. Na kraju krajeva, većina ljudi provede najveći dio dana u sjedećem položaju. Nepravilno držanje može imati iznimno negativne posljedice. Napetost u mišićima vrata, ramenima ili leđima brzo se manifestira u obliku tenzijskih glavobolja. Pridržavajte se sljedećih napomena da biste to izbjegli:
SAVJET: osim navedenih naputaka, svako malo ustanite i prošećite. Tijekom rada odvojite malo vremena za male vježbe kojima ćete poboljšati cirkulaciju i dovod krvi u mozak.
Povremeni kratki odmor ne samo da će vam razbistriti glavu već će doprinijeti i izbjegavanju glavobolja. Osobe koje provedu veći dio radnog dana za računalom često pate od povezanih simptoma. Što možete poduzeti?
Još jedan savjet za borbu protiv glavobolje jest pokrivanje zatvorenih očiju dlanovima na dvije ili tri minute bez pritiska na očne jabučice. Vaše će vam opterećene oči biti zahvalne, kao i glava.
Zdrava, uravnotežena prehrana također može pomoći protiv glavobolje. Hranite tijelo s dovoljno vitamina i hranjivih tvari tako da ono ojača i da optimalno opskrbite sve stanice. Konzistentna količina šećera u krvi bez velikih odstupanja može pomoći spriječiti glavobolje. Isto tako pijte mnogo tekućine! Dehidracija se često javlja u obliku glavobolje.
Glavobolje možete spriječiti tako da u svoj svakodnevni život uvedete određenu rutinu. To ne znači da svi dani moraju biti posve isti. Samo se pobrinite da ne zaboravite na neki objed, na primjer. Ustaljeni ritam spavanja i ustajanja također je koristan u mnogim slučajevima. Mnogi bolesnici pate od manje glavobolja ako se ustaju i liježu otprilike u isto vrijeme svakog dana.
Dani su nam često ispunjeni sastancima, zadacima i obvezama koje trebamo ispuniti. Nemamo uvijek dovoljno vremena da bismo se bavili i glavoboljama. Tablete protiv glavobolje u tom su slučaju najjednostavnije i najbrže rješenje za glavobolju. Aktivni sastojci kao što je acetilsalicilatna kiselina u lijeku Aspirin® 500 mg pružaju brzo i pouzdano olakšanje za blagu ili umjerenu glavobolju.
Važna napomena o uzimanju lijeka:
Nikada nemojte uzimati tablete protiv glavobolje više od tri dana zaredom i više od deset dana u jednom mjesecu. U suprotnome se izlažete opasnosti od razvijanja glavobolja izazvanih lijekovima protiv bolova. Tako će se glavobolje javljati još češće i umanjit će se ili posve eliminirati utjecaj lijekova protiv bolova na njih. Zatražite savjet od liječnika ako nastavite osjećati bol.
Pokušajte imati na umu ove napomene i obratite pozornost na razvoj glavobolja. Smanjuje li se razina bola? Javljaju li se glavobolje sve rjeđe? Probajte!
Uvijek se savjetujte sa svojim liječnikom opće prakse ako vam glavobolja ne prestaje ili ako je vrlo snažna. Liječnik će razgovorom s vama utvrditi uzrok i započeti odgovarajuću terapiju. U akutnim situacijama pomoći mogu lijekovi protiv bolova kao što je Aspirin® 500 mg.
Pozor: Ako patite od opetovanih glavobolja izazvanih naprezanjem, otiđite liječniku na pregled. Liječnik može utvrditi određene uzroke glavobolje nakon tjelesne aktivnosti i preporučiti odgovarajuće liječenje.
Postoji nekoliko načina za ublažavanje glavobolje izazvane prehladom:
Isprobajte što vam točno pomaže i koje vam je rješenje ugodnije. Kombinacija nekoliko opcija često daje najbolje rezultate.
Premda neugodna, glavobolja je obično bezopasna poteškoća koju je moguće liječiti sredstvima za olakšavanje bolova iz ljekarne.
Kućni lijekovi također mogu pomoći ublažiti simptome. Iako nekim bolesnicima s blagim simptomima liječnik obično nije potreban, postoje okolnosti kada se preporučuje savjet liječnika za glavobolju:
Postoje i drugi znakovi upozorenja zbog kojih biste trebali potražiti liječničku pomoć. Među njima su glavobolje koje prate vrućica ili neurološki simptomi poput utrnulosti ili paralize. Takvi simptomi mogu označavati simptomatsku glavobolju, tj. bol koji nastaje zbog bolesti. U poznate se uzroke ubraja sinusitis, poremećaji krvožilnog sustava ili kraniocerebralna trauma.
Preporučljivo je posjetiti liječnika da bi se utvrdio uzrok simptoma radi početka odgovarajućeg liječenja.
Glavobolje izazvane prehladom obično se mogu učinkovito liječiti bez intervencije liječnika. Međutim, u nekim je slučajevima potrebno dogovoriti temeljit pregled kod liječnika, tj.:
Vaš liječnik opće prakse može utvrditi razlog zašto vam se glavobolja nastavila i nakon prehlade te preporučiti odgovarajuće mjere ili propisati lijek.
Obično je liječnik opće prakse prva točka kontakta za glavobolje. Liječnik opće prakse upoznat je s najčešćim simptomima migrene i drugih glavobolja te vam može pomoći da započnete s odgovarajućom terapijom. Ako vam liječnik opće prakse ne može pomoći, uputit će vas neurologu, tj. liječniku koji se specijalizirao za bolesti živčanog sustava. Glavobolje spadaju u tu kategoriju bolesti. Takvi liječnici na raspolaganju imaju dodatne metode za dijagnostiku, uključujući računalnu tomografiju (CT) ili magnetsku rezonanciju (MR), kojima mogu utvrditi uzrok vaših bolova.
Liječnici u ambulantama za bol upoznati su sa stanjima zbog kojih dolazi do kroničnih bolova. Ambulante za liječenje boli daljnje su opcije.
Olakšajte dijagnozu svojem liječniku tako da vodite dnevnik o glavoboljama u koji ćete bilježiti svoje simptome, njihovu težinu i trajanje, kao i okolnosti u kojima je do glavobolje došlo. Tako ćete lakše utvrditi veze i uzroke svoje glavobolje. Liječnik može zatim naručiti dodatne pretrage kojima će potvrditi svoje sumnje. Na primjer, posebni testovi za alergije mogu utvrditi jesu li glavobolje posljedica alergije. Ako dođe do očite alergijske reakcije, potvrđuje se da je alergen uzrok glavobolje.